Hrvatsko Zagorje
Hrvatska, Zagorje, Krapina
Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, Hrvatsko Zagorje krije golemi turistički potencijal, od očuvane prirode, pitomih brežuljaka koji čuvaju brojne izvore ljekovite termalne vode, crkvice, dvorce i perivoje do stare hiže koje mame svojom autentičnošću. Upravo to je razlog što je ova regija sve prepoznatljivija na turističkoj karti Hrvatske. Turistički potencijal Zagorja velik je i raznolik, zbog čega je ono i postalo vodeća destinacija kontinentalnog turizma Hrvatske.
Nalazi se na dodiru Alpa, unutrašnjih Dinarida i panonskog prostora pa je stoga tektonski dosta složeno, što utječe na razmjerno živu tektonsku aktivnost. Tuda se pruža nekoliko rasjednih linija duž kojih su nastali brojni topli izvori koji se turistički valoriziraju. Od većeg broja toplica, najpoznatije su Stubičke, Krapinske, Tuheljske. Također, bogato je i kulturno-povijesno naslijeđe: burgovi, dvorci, crkve i drugi spomenici. Od velikog broja burgova i dvoraca, najpoznatiji su dvorci Trakošćan te Veliki Tabor. Marija Bistrica je najpoznatije hodočasničko središte u Hrvatskoj, a u središta hodočasničkog turizma pripada i Trški Vrh kod Krapine te Vinagora kod Pregrade. Turističkoj privlačnosti pridonose nalazište krapinskog pračovjeka i etnoselo u Kumrovcu, a u neposrednoj blizini Klanjca je Zelenjak, sutjeska rijeke Sutle, gdje se nalazi spomenik hrvatskoj himni.
Kulturno nasljeđe feudalizma na ovom području označava sklad arhitekture mnoštva dvoraca koji su se stopili s idiličnošću prirode. Nigdje u Hrvatskoj i malo gdje u svijetu, na tako malom prostoru nema ih toliko puno. Debele zidine čuvaju tajne ljubavi. Srednjovjekovni arhitektonski biser Zagorja- Bajke na dlanu je Dvor Veliki Tabor, dvorac Gjalski, i Dvorac Mihanović, danas su restorani i hoteli s očuvanim duhom starine, dvorac Oršić, podignut u 18 st., danas je Muzej seljačkih buna i spomenik Matiji Gupcu.
Najstariji tragovi naseljenosti u Zagorju potječu još iz Paleolitika. Kod Krapine su 1897. pronađeni ostaci tzv. "krapinskog pračovjeka" iz starijeg kamenog doba. Mnoštvo keramičkih ulomaka, kameni kalup za lijevanje, brončane sjekire te tragovi nastambe ukazuju jasno da su postojali trajni oblici života na užem području grada Krapine u dalekoj prapovijesti. Nalazište pračovjeka u Krapini jedno je od najvećih europskih nalazišta. Na Hušnjakovu brdu kraj Krapine pronađeni su ostatci špiljskog čovjeka koji je poznavao vatru i živio od lova.
Zagorje svoju konkuretnost gradi na ponudi autohtonog, kvalitetnog i ekološki uzgojenog proizvoda. Institucije, Županija, gradovi i općine, te turističke zajednice županije, gradova i općina, podrška su razvoju Zagorja kao jedinstvene i prepoznatljive turističke destinacije.
